Idućih godina skuplje plaćamo i odjeću

Višemjesečnom poskupljenju hrane i energije u ožujku se pridružio i rast cijena odjeće. Tijekom mjesec dana, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, porasle su 4,3 posto, što se zasad objašnjava “sezonskim utjecajima”. No, je li to poskupljenje doista prolazno? Prema mišljenju stručnjaka u svijetu, nakon hrane, potrošači bi se sada trebali pripremiti i za kraj jeftine odjeće.

Globalne cijene pamuka ove će godine rasti više od osam posto, predviđa Međunarodni savjetnički odbor za pamuk (ICAC). Na financijskim tržištima očekuju da će poskupljenje biti i veće, s obzirom na aktualno ugovaranje budućih cijena pamuka.

“Ovako divlje tržište nismo imali od 1995. godine i vjerujem da će nas takvo poslovno okruženje pratiti sljedećih nekoliko godina”, navodi BBC razmišljanje Mikea Stevensa iz financijske kuće Swiss Financial Services.

Korijen problema, čini se, opet leži u SAD-u. Proizvođači pamuka sada se okreću uzgoju mnogo unosnijih žitarica, poput soje, kukuruza i pšenice, čije cijene ubrzano rastu. Posljedica toga jest da će “područje zasijano pamukom u SAD-u ove godine pasti za dodatnih 15 posto”, predviđa ICAC. U drugim zemljama proizvodnja pamuka raste, ali ne dovoljno brzo, pa potražnja i dalje nadmašuje ponudu. 

Razina proizvodnje, prema procjenama, dosegnut će 26,9 milijuna tona pamuka, u usporedbi s potražnjom od 27,5 milijuna tona. No, skupi pamuk samo je jedan faktor koji pogađa proizvodnju odjeće.

Veliki problem predstavljaju i drugi ulazni troškovi, poput energije, a kreditna kriza u svijetu otežava malim proizvođačima do uopće dođu do novca. Osim toga, u porastu su i plaće u tekstilnoj industriji, osobito u Kini i Indiji.

Stoga je, prema sadašnjim procjenama stručnjaka, ishod prilično siguran: tijekom sljedećih godina treba se pripremiti na to da će potrošači skuplje plaćati i odjeću, a ne samo hranu.

Izvor: jutarnji.hr