Hrana i nafta tjeraju inflaciju preko 6 posto

Godišnja stopa inflacije i u travnju je, peti mjesec zaredom, bila iznad 5 posto, odnosno iznosila je 5,7 posto, objavio je u srijedu Državni zavod za statistku.

Cijene prehrane te odjeće i obuće su one koje su i tijekom travnja zabilježile najveći porast u odnosu na ožujak. S obzirom na udio tih kategorija u potrošačkoj košarici, one su imale i najveći doprinos prošlomjesečnom rastu indeksa potrošačkih cijena od 0,7 posto. U usporedbi s ožujkom, prošlomjesečni rast potrošačkih cijena tek je neznatno ubrzao (u ožujku je iznosio 0,6 posto), a na godišnjoj razini, u odnosu na isti lanjski mjesec, inflacija je zadržana na stopi od 5,7 posto. Kako je pak u prva dva mjeseca ove godine godišnji rast potrošačkih cijena bio nešto viši (6,2 i 5,8 posto), četveromjesečni je prosjek rasta cijena na godišnjoj razini 5,9 posto. Prehrambeni proizvodi i bezalkoholna pića, koji čine 29 posto potrošačke košarice, u travnju su u prosjeku poskupjeli 1,1 posto, s tim da su unutar te kategorije voće i povrće poskupjeli i znatno više, 2,8 odnosno 3,9%. Više od dva posto porasle su i cijene šećera, čokolada i konditorskih proizvoda, dok su cijene neznatno pale u odnosu na ožujak u skupini mlijeka, sira i jaja. Na godišnjoj razini, prema lanjskom travnju, prehrana je poskupjela 10,2% i s obzirom na njezin udio u izračunu indeksa potrošačkih cijena, njezine su cijene i dalje glavni generator inflacije.

Sezonski uobičajeno za travanj, odjeća i obuća istaknule su se rastom cijena (u prosjeku za 2,8%), ali su zbog manjeg udjela u potrošačkoj košarici (8,4%) na travanjski rast utjecale nešto manje od prehrane. Natprosječan rast cijena u travnju bilježe i cijene zdravstva (1,8%), unutar kojega analitičari RBA ističu povećanje cijena bolničkih usluga od 17,4% na mjesečnoj razini. Nasuprot tome, tijekom travnja zabilježen je blagi pad cijena goriva i energije kod stanovanja (za 0,6%), koji i na godišnjoj razini bilježe manji rast od ukupne inflacije. Cijene opskrbe vodom te druge komunalne usluge na godišnjoj su razini veće za 8%, dok je rast cijena sirove nafte na svjetskim tržištima rezultirao povećanjem maloprodajnih cijena goriva za osobna vozila od 10,4%.

"Idućih mjeseci očekujemo da će se zadržati utjecaj skupljih poljoprivrednih proizvoda na godišnji rast potrošačkih cijena, kao i da će utjecaj posljednjeg rasta cijena sirove nafte biti još izraženiji", procjenjuju u RBA-u. Najavljeno poskupljenje električne energije i plina u drugoj polovici godine moglo bi dodatno pojačati pritiske na rast cijena, kažu, pa bi prosječna stopa inflacije za ovu godinu mogla iznositi oko 6%. I glavni ekonomist Zagrebačke banke Goran Šaravanja upozorava na to da moguće povećanje cijene struje i kretanje cijene nafte na svjetskom tržištu predstavljaju rizik za porast inflatornih pritisaka u ostatku godine. Iako dodaje kako bi visok bazni efekt s kraja prošle godine mogao donijeti nižu inflaciju potkraj godine, prosječnu inflaciju u ovoj godini Šaravanja vidi nešto iznad šest posto, odnosno nešto više od procjena drugih analitičara.


Izvor: poslovni.hr